Humani kapital

Kada ljudski potencijal označimo kao humani kapital, veliki broj ljudi pomisliće da se radi o osnovnim sredstvima, a ne o njima samima. Razvijene zemlje odavno znaju da je humani kapital, tj. kadrovi, najveće bogatstvo koje imaju. Čak se i u mnogim marketinškim analizama, element  “ljudi “ svrstava u glavne elemente marketing programa koji obezbjedjuju uspjeh na tržištu (proizvod, promocija, distribucija, cijene, pakovanje, planiranje, ljudi…)

No, kako stvari stoje u Crnoj Gori? Vrlo rijetko ćete naći razvijene kadrovske službe, koje znaju na pravi način da prepoznaju i razviju najbolje kadrove. Kod nas je najčešće na sceni nepotizam, kojim se forsiraju prosječni ili ispodprosječni kadrovi, koji će neminovno voditi u propast sve, a posebno one koji su ih “instalirali” u društveno-privredni sistem. Zašto je takva situacija? Zato što su kod nas neprofesionalne veze često važnije od procedura. Zato što umjesto da njegujemo humani kapital, nepravilnom selekcijom mi nesvjesno (ili svjesno) u našoj zemlji vršimo degradaciju vrijednosti kadrova i posljedično degradaciju cijelog bruto društvenog proizvoda (GDP-a). A još davno čuveni Maslov, rodonačelnik humanističke psihologije, koja je ostavila važne tragove u menadžment teoriji i praksi, tražio je načine kako da se vrijednost humanog kapitala izrazi kroz vrijednost biznisa: “Problem sa kojim se suočavaju računovođe je iznalaženje načina kako da se u bilans stavi ljudski potencijal: tj.količinu sinergije, stepen obrazovanja svih radnika u organizaciji, vrijeme, novac i napor koji su uloženi u okupljanje dobrih, neformalnih grupa koje će dobro funkcionisati, poput fudbalske ekipe. Ukratko, sav ljudski potencijal koji se ne vidi na bilansu utiče na dugoročnu dobrobit poslovanja.” (Abraham Maslov, Psihologija u menadžmentu). Dakle, menadžment nauka je bila zainteresovana i još uvijek jeste, na koji način se vrednuju dobro kadrovi, a neosporno je da je ljudski faktor najvažniji resurs od kojeg dugoročno zavisi održivost ekonomije.

 

Rijetko ćete u razvijenom svijetu naći uspješne menadžere koji ne ističu važnost pravilne selekcije kadrova i timski rad. Takav timski rad suštinski jeste mentorstvo nad zaposlenima, od kojih posljedično zavisi i uspjeh menadžera koji ih obučavaju i cijelog ekonomskog sistema. Uspješni menadžeri nikada ne zaboravljaju značaj svih svojih saradnika i nikada ne izdvajaju sopstveni uspjeh bez uspješne podrške svojih kolega. Dakle, suština je u njegovanju i razvoju humanog kapitala, koji jeste najveća snaga jedne ekonomije.  No, razvoj tog kapitala se bazira na uspješnoj i pravilnoj selekciji kadrova, u kojoj isključivo principi profesionalizma mogu biti opredjeljujući. Nikako drugačije. Kao što se nijedan građevinski objekat ne može izgraditi bez čvrstog temelja i rigorozne statičko-seizmičke provjere, tako se ni razvoj ekonomije ne može realizovati sa nepravilnom selekcijom kadrova. Ukoliko Crna Gora želi da ima partijsku ekonomiju, onda sve ovo gorenavedeno nije važno. Ali, ako želi da ima razvijenu ekonomiju, onda mora da prekine sa pogubnom selekcijom kadrova na bazi nestručnih, tj. partijskih (ne)principa koji se baziraju na podobnosti i prosječnosti. Pogrešni principi selekcije kadrova stvoriće ambijent stagnacije, koji neće moći da iznjedri dovoljan broj preduzetničkih ideja, koje su neophodne za modernizaciju u svim oblastima crnogorskog društveno-ekonomskog sistema.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s