Kolektivizam i korupcija

Prikaz: Podaci jedan pored drugoga za Indeks korupcije (niži broj veća korupcija)  i Indeks individualizam-kolektivizam (niži broj veći kolektivizam):
Croatia 49 33
Saudi Arabia 49 38
Greece 48 35
Jordan 48 38
Romania 48 30
Malaysia 47 26
Montenegro 46 25
Jamaica 44 39
Oman 44 38
Bulgaria 43 30
Tunisia 42 38
China 41 20
Serbia 41 25
Suriname 41 47
Trinidad and Tobago 41 16
India 40 48
Morocco 40 46
Turkey 40 37
Argentina 39 46
Kosovo 39 25
Kuwait 39 38
Bosnia and Herzegovina 38 25
Brazil 37 38
Colombia 37 13
Indonesia 37 14
Panama 37 11
Peru 37 16
Thailand 37 20
Bahrain 36 38
Vietnam 35 20
Philippines 34 32
Ecuador 32 8
Pakistan 32 14
Iran 30 41
Mexico 29 30
Russia 29 39
Bangladesh 28 20
Guatemala 28 6

Prikaz je nastao kombinacijom podataka: http://www.transparency.org/cpi, Hofstede, G. (2001) Culture’s Consequences: Comparing Values, Behaviors, Institutions, and Organizations Across Nations, London: Sage

Ovdje smo se pozabavili vezom izmedju kolektivizma (odsustvo primarne licne odgovornosti, a navodna briga za siru porodicu/okolinu i njene interese), kao kulturološke dimenzije (suprotne individualizmu) i njegove veze sa korupcijom. Naime, analizirali smo 39 zemalja i dokazali da zemlje koje se odlikuju visokim stepenom kolektivizma imaju visok indeks korupcije, kao jedno od najvećih patoloških stanja savremenih društava. Koristili smo relevantne izvore podataka, međunarodno verifikovane i respektabilne. Visok stepen kolektivizma je vezan za zemlje koje imaju niski stepen individualizma (ispod 50). Sa druge strane, indeks korupcije se smatra visokim kada zemlje imaju ocjenu ispod 50 (niži indeks se vezuje za veći stepen korupcije). U analizi su pristutne i zemlje iz naseg regiona, poput Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Kosova, BiH. Na bazi analize, vidimo jasnu pozitivnu vezu izmedju kolektivizma i korupcije, tj. visok kolektivizam je vezan za visoku korupciju. Ovdje se ne bavimo sa svim uzrocima korupcije, jer je ta patološka pojava uzrokovana mnogim drugim ekonomskim, socijalnim, kulturološkim i psihološkim faktorima, već je ovdje cilj da se jedna kulturološka dimenzija paralelno posmatra sa koruptivnim stanjem u društvu. 

Kao posljedica navedenih relacija, nameće se stav da bez jačanja individualne odgovornosti ne može biti progresa u borbi protiv korupcije. Ekonomski napredak kroz povećanje sloboda moguć je samo ako se korupciji stane na put. Uloga individualne odgovornosti je ključ u rješavanju ovih problema. 

Ovdje definišemo originalni 3 O KONCEPT:

  1. ODGOVORNOST
  2. OVLAŠĆENJE
  3. ORGANIZACIJA.

Samo kroz uspostavu ovog koncepta u praktičnom smislu, odgovornim ljudima koji imaju znanje i sposobnost (moralnu i stručnu) moraju se dati ovlašćenja za borbu protiv korupcije u organizovanom sistemu institucija. Bez primjene ovog koncepta, ne mogu se jačati odgovornosti i riješiti nagomilani problemi koje je korupcija uzrokovala i koje će tek uzrokovati.

Javite šta Vi mislite o ovom problemu.

Prof.dr.Nikola Perović

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s