Socijalna kratkovidost

Crnogorska ekonomska dioptrija

Mnogi se čude u Crnoj Gori. Zvaničnici državnih organa obećavaju ono, obećavaju ovo, a situacija je, pošto se skinu njihove naočari, posve drugačija. Liči na šaljivu situaciju kada meteorolog shvati da pada kiša, tek kada otvori prozor. Dakle, mnogi se u Crnoj Gori osjećaju zbunjeno. Pokušaću u sledećim redovima da Vam pomognem da počnete vjerovati svojim, a ne tuđim očima, posebno onim sa kojima Vam dioptrija nije identična.

Prvo, pogledajmo gdje su zablude.

Drugo, otkrijmo neke uzroke.

Treće, pokušajmo predložiti modalitete sanacije.

Crna Gora je zadnjih nekoliko godina ušla u mnoge oblike međunarodnog povezivanja, poput Svjetske trgovinske organizacije, Centralno-evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini, hrabro korača prema Evropskoj Uniji, gdje je slobodan protok roba, ljudi i kapitala srž povezivanja, itd. Većina građana očekivala je da će porasti izvoz, koji će uticati na rast proizvodnje, potrošnje, zaposlenosti i životnog standarda, kao vrhunskog mjeritelja uspjeha svake vlade. No, očito da, osim rasta izvoza vina, kojim sam, kao direktor te funkcije najvećeg crnogorskog proizvođača, više godina koordinirao, od trgovinskih očekivanja kod većine robnih kategorija građani su ostali u zabludi. Sve više konzumiramo robu iz uvoza, čime svi građani, ili pak većina, nesvjesno utiču na povećanje spoljnotrgovinskog deficita, ili narodski rečeno odliva para iz Crne Gore. Umjesto rasta izvoza, kojeg svi pomenuti sporazumi realno omogućavaju stvaranjem većeg tržišta, došlo je do pada proizvodnje i rasta uvoza, jer su druge zemlje umjele da iskoriste potencijale crnogorskog tržišta, koje mnogi kod nas posmatraju sa podcjenjivanjem. No, naši najbliži susjedi visoke stope rasta broja turista očito sve bolje koriste da prodaju sopstvene proizvode. Kao da svjesno ili nesvjesno prepuštamo potencijale vanpansionske potrošnje naših gostiju. Dakle, mnogi su se zabunili kada su lakovjerno pristupali izjavama onih koji su tvrdili da će državani aranžmani sa STO, Ceftom, i sl., povećati izvoz i proizvodnju.

Zašto su uopšte kreirane ove zablude? Prvenstveno, pođimo od toga ko kreira površne konstatacije koje utiču na stvaranje zabluda kod mnogih građana. Da li procjenu kretanja crnogorske privrede mogu validno da daju političari u ministarstvima kojima manjka (da ne kažem u potpunosti nedostaje) relevantnog privrednog iskustva. Kako možemo (možete) vjerovati onima koji u svojoj biografiji nemaju podatke da su uspješno upravljali nekim privrednim subjektom, tj. njegovim ključnim aktivnostima (osnovnim aktivnostima prema teoriji menadžmenta)-prodajom i proizvodnjom? Neko bi rekao: kako moramo. Ma kako to zvučalo šaljivo, upravljanje glavnim državnim resorima od kojih se očekuje jačanje privrede, prepustili smo “nejakom Urošu” (čitaj Urošima, pri čemu nejaki ni u jednom smislu nema značenje fizičke korpulencije).

Kako sanirati, tj. definisati pravu dioptriju? Samo postavljanjem stručnih ljudi na stručne pozicije, a političarima prepustiti političke pozicije. Dok god ne budemo imali jasnu podjelu na stručne/nestručne, savjesne/podobne, profesionalce/površne, itd. bićemo u stalnoj zabludi u očekivanjima od crnogorske privrede. Procjenjivati crnogorsku privredu mogu samo oni koji razumiju njenu strukturu i slabosti, imaju visoko znanje o konkretnoj industriji i veliki broj kontakata u zemljama sa kojima treba da se povezujemo, koji su spremni na stalno usavršavanje, koji cijene ljude sa kojima rade i koji se ne libe stalnih provjera sopstvene konkurentske prednosti. Samo pravilnom filtracijom inostranih tržišta, kreacijom proizvoda prema zahtjevima kupaca, definisanjem adekvatne promocije i održive distribucije, efikasnom proizvodnjom koja ne trpi gomilanje nepotrebnih troškova, motivisanim menadžmentom i stručnim izborom kadrova, stvara se konkurentska prednost kojom se osvajaju nova i čuvaju postojeća tržišta (posebno ovo naše crnogorsko). Suštinski, moramo imati sektorske strategije izvoza, kao i postojanje državnih fondova izvozne promocije. Političari u ministarstvima koji ne razumiju i ne umiju da motivišu stvaranje i dobar rad mnogih institucija, koje će nam biti potrebne da gurnemo točak crnogorske ekonomije, više štete nego što koriste. Jer, ne samo da ne umiju da obave posao koji im je povjeren, već dodatno ulivaju negativnu energiju među stručnom javnošću, koja i dalje postoji, iako djeluje da je uspavana.

Još jedan savjet za kraj teksta: isključivo koristite sopstvene naočare!